Omogućio sinu da dođe do vrijednog građevinskog zemljišta

dragan-kovacevicAktuelni direktor Uprave za nekretnine, Dragan Kovačević, dok je obavljao funkciju načelnika barskog katastra je omogućio svom sinu da nezakonitom prenamjenom prostora dođe do vrijedne građevinske parcele na samoj obali mora u Baru, pokazuju podaci do kojih je došao Istraživački centar MANS-a.

Dragan Kovačević je u periodu od 2008. do 2010. godine obavljao funkciju načelnika Područne jedinice Uprave za nekrentnine u Baru, a dokumentacija kojom raspolaže MANS pokazuje da je upravo u tom periodu Kovačević odobrio nezakonitu prenamjenu prostora svom sinu, Danku Kovačeviću čime je značajno povećana vrijednost parcele koju je on kupio kao šumu druge klase.

Naime, mlađi Kovačević je sredinom 2009. godine od izvjesne Nataše Jovanović iz Beograda kupio katastarsku parcelu br. 5892, površine 250m2 koja se tada u barskom katastru vodila kao “šuma druge klase”. Prema kupoprodajnom ugovoru koji je 24. avgusta 2009. godine ovjeren u beogradskom sudu, Danko Kovačević je parcelu platio 15.000 eura, odnosno 60 eura po m2.

Kovacevic - Lokacija parcele

Nakon zaključenja ugovora, zemlja je i zvanično u barskom katastru preknjižena na mlađeg Kovačevića koji je postao vlasnik parcele koja je klasifikovana kao šuma druge klase. Međutim, krajem 2009. godine, Danko Kovačević se obratio barskom katastru na čijem čelu se nalazio njegov otac i tražio prenamjenu površine, odnosno “promjenu kulture zemljišta” iz šume u neplodno zemljište.

U zahtjevu koji je Danko Kovačević poslao svom ocu se navodi da je prilikom upisa parcele na njegovo ime došlo do, kako on kaže, “greške jer je parcela po njegovom mišljenju neplodno zemljište. Već nakon nekoliko dana, barski katastar je donio novo rješenje kojim je parcela Danka Kovačevića klasifikovana kao neplodno zemljište.

U novom rješenju koje je takođe potpisao Dankov otac, Dragan Kovačević se konstatuje promjena “kulture zemljišta” na osnovu zahtjeva mlađeg Kovačevića, ali i službene konstatacije Uprave za nekretnine koja je sačinjena od strane samostalnog savjetnika za klasiranje zemljišta, Veselina Lakića.

Istraživački centar MANS je došao u posjed i ovog dokumenta koji je poslužio kao osnov za promjenu “kulture zemljišta”. U dokumentu na kome nema dokaza da je zaveden u bilo kojoj državnoj instituciji, nema djelovodnog broja, nema područne jedinice  katastra na koju se odnosi, u zaglavlju se navodi da je sačinjen u Tivtu, nepoznatog datuma, nije navedeno po čijem zahtjevu se sačinjava konstatacija, niti u kojoj katastraskoj opštini i gradu se nalazi parcela čija se klasifikacija radi.

U ovom dokumentu koji je bio osnova za nezakonitu promjenu kulture parcele načelnikovog sina, Lakić navodi da je uvidom nalicu mjesta uvidio da je sporna parcela zapravo neplodno zemljište, jer na njemu nema šume, već da je parcela zarasla u kupinu – šiblje, te da po Pravilniku o načinu klasifikacije S. List RCG 17/94  “spada u neplodno zemljište”.

Dokument na koji se Lakić poziva se zove Pravilnik o utvrđivanju osnova klasiranja zemljišta i iz njega se vidi da je prenamjena ove parcele urađena suprotno zakonu. Naime, u članu 15. kojim se definišu zemljišta koja ne dobijaju kulturu se navodi da se u  neplodna uvršćuju zemljišta kao što su: krš, golet, jaruga, sprud, bara, rajska, potok, površinski kop rudnika, klizište i sl.

Po kazivanju samog Lakića koji je navodno izvršio terensku inspekciju parcele, Kovačevićev plac je obrastao u šiblje – kupinu, pa samim time ne spada u kategoriju neplodnog zemljišta.

Pored toga, član 10 bliže opisuje kategoriju u koju je Lakić trebao da svrsta parcelu sina načelnika barskog katastra. U stavu 1, tačka 5 ovog člana se navodi da u kategoriju pašnjak spadaju i površine koje su pod šikarom, odnosno na kojima se nalazi glog, kleka, borovnica, lijeska, trn i sl, pa se i iz samog  nalaza Lakića lako može utvrditi da je kultura Kovačevićeve parcele zapravo pašnjak, a ne neplodno zemljište.

Naravno, kategorizacija kao neplodno zemljište lakše otvara vrata da se ova parcela pretvori u gradjevinsku parcelu, što imajući u vidu blizinu obale, višestruku povećava njenu vrijesnost.

Ovaj “propust” Lakića je morao da primjeti i stariji Kovačević koji je potpisao rješenje o promjeni “kulture zemljišta”, ali je to iz očiglednih razloga prećutao.

Dejan Milovac
Direktor istraživačkog centra MANS-a

Provjereni kadar Kovačevića i dalje u barskom katastru

Iako je barski katastar napustio još 2010. godine, u toj instituciji se i dalje nalaze Kovačevićevi ljudi od povjerenja koji su i saučestvovali u kršenju zakona prilikom prenamjene parcele njegovog sina. Naime, sporno rješenje i promjeni kulture za parcelu Danka Kovačevića je obradio pravnik Predrag Spasić protiv koga je MANS ove godine podnio krivičnu prijavu zbog zloupotrebe službenog položaja u slučaju barskog građevinskog tajkuna Ratka Vujačića i sumnji u utaju poreza i pranje novca kroz prometovanje nekretnina i nezakonito knjiženje nekretnina preko barskog katastra. Prijava je podnijeta protiv Spasića i novog načelnika Vlada Gagića jer su odbili da sprovedu odluke Upravnog suda i rješenja matičnog Ministarstva finansija nad nekretninama u posjedu Ratka Vujačića.

Tužilaštvo se i dalje ne bavi Kovačevićem

MANS je krajem 2013. godine objavilo čitav niz dokumenata koja ukazuju da činjenicu da direktor Uprave za nekretnine krši zakone i propise koje se odnose na državni premjer i katastar, te da postoje ozbiljne sumnje da je teškim zloupotrebama službenog položaja ostvario nezakonitu korist za sebe i svoju porodicu. Podaci koje je MANS tada prikupiuo govore u prilog sumnjama da je Kovačević na mjestu rukovodioca u katastru namještao poslove geodetskim kompanijama svoje porodice, te da je po dolasku na čelo  Upravu za nekretnine praktično monopolizovao rad različih komisija. Dragan Kovačević je izmijenio sastav Komisije za izdavanje licenci i sticanje ovlašćenja za izvođenje geodetskih radova i Rješenjem imenovao sebe kao člana, ali i bliske prijatelje svoje porodice. Pored toga, Kovačević je posebnim rješenjem definisao i visinu nadoknade koju primaju članovi ove komisije, a prema izvoru MANS-a, ovo je samo jedna od brojnih komisija u kojima Kovačević figurira kao član. Prema podacima sa sajta Komisije za konflikt interesa, Kovačević je za 2013. godinu prijavio godišnji prihod od 15.000 eura po osnovu članstva u različitim komisijama za licence, stručni nadzor i procjenu.

Usluge barskim građevinskim tajkunima

je Dragan Kovačević u više navrata teško zloupotrijebio svoj položaj načelnika barskog katastra, te kompanijama i licima koje su nelegalno gradile velike stambeno-poslovne objekte u Baru omogućio da ih uknjiže u katastar iako to nije bilo moguće u raditi u skladu sa zakonom.

MANS je tada došao do podataka koji se odnose na uknjižavanje dva velepna stambeno poslovna objekta u Baru, jedan u vlasništvu Miodraga Đurovića, brata Slobodana Đurovića-Kardinala koji je osuđen za ubistvo hrvatskog novinara Iva Pukanića, dok drugi objekat pripada Ratku Vujačiću i barskoj kompaniji Longrun Invest koja je javnosti poznata po brojnim poslovima sa ruskim investitorima u Baru, a njen vlasnik po sumnjama za utaju poreza i pranje novca. Ono što je zajedničko za ova dva objekta, pored toga što su bili nelegalni u momentu njihovog knjiženja, jeste činjenica da je njihovu legalizaciju kroz plansku dokumentaciju vršio upravo Žarko Pavićević, bivši barski gradonačelnik protiv kojeg tužilaštvo već vodi istragu.

Leglo korupcije kojim se niko ne bavi

Godine buma na crnogorskom tržištu nekretnina su došle i prošle a da niko iz policije i tužilaštva nije otvorilo niti jednu iole ozbiljniju istragu, i pored sumnji da su upravo na taj način oprani milioni eura prljavog novca. Slučaj Dragana Kovačevića svakako nije najveći slučaj u kome postoje sumnje u korupciju, ali u sektoru državnog premjera i katastra svakako jeste primjer kako neadekvatna prevencija i pravovremeno procesuiranje kršenja zakona dovodi do toga da ono postaje pravilo u poslovanju i radu državnih institucija.

Ono što je posebno opasno u ovom slučaju jeste činjenica da se radi o osobi koja je na samom čelu katastarske organizacije i koja bi kao takva treba da vrši i kontrolu onoga što se dešava u područnim jedinicama, naročito onim koje su, što zbog kadra koji u njima radi, što zbog drugih okolnosti kao što je atraktivno investiciono područje, posebno osjetljive na korupciju.

Smatram da nakon i ovog najnovijeg sluačaja koji se vezuje za ime Dragana Kovačevića, u Ministarstvu imaju i više nego dovoljno razloga i povoda da razmisle da li je Kovačević najreprezentativnije lice za Upravu za nekretnine i da li na adresi direktora katastra uopšte postoji prijeko potrebna politička i svaka druga volja za obračun sa korupcijom u katastarskoj organizaciji na svim nivoima.

Što se tiče nadležnog tužioca, smatram da je odavno postojao osnov da se makar otvori istraga o onome šta je Kovačević radio dok je bio načelnik nekoliko područnih jedinica, a naročito sada kada je na čelu kompletne Uprave za nekretnine, gdje su “ulozi” svakako veći.

« « Privatnicima pred izbore po 10 000 eura | Kako je Safet Kalić vraćao kredit » »

Trackback URI | Comments RSS


Postavi komentar