Banka se mora spasiti po svaku cijenu

Datum:06/06/2012 | Kategorija: Zloupotreba državne moći LUPA

Piše: OCCRP

Povoljnom kreditnom aranžmanu Svjetske banke u iznosu od 60 miliona eura Crna Gora nije imala pristup dvije godine, jer državni zvaničnici nisu zadovoljili jedan od ključnih uvjeta: srediti stanje ili izvući depozite iz Prve banke.

U dopisu Igoru Lukšiću, tadašnjem ministru finansija, Svjetska banka je u maju 2010. godine izrazila “duboku zabrinutost” zbog velike izloženosti države prema Prvoj banci. Zbog značajnog iznosa državnih depozita, Banka koju kontroliše porodica bivšeg premijera Mile Đukanovića postala je fiskalni rizik za Crnu Goru.

Srediti stanje u Banci podrazumijevalo je tri opcije: uvesti prinudnu upravu u banku i dovesti nezavisnog strateškog investitora, dokapitalizirati banku od strane države i uvesti prinudnu upravu do privatizacije ili je, pak, likvidirati. Umjesto toga, Vlada je odlučila da povuče depozite iz Prve banke. Svjetska banka je smatrala da je dovoljno učinjeno te je početkom septembra 2011. godine odobrila kreditni aranžman.

Dokapitalizacija ili prinuda uprava bi značila da familija bivšeg premijera može izgubiti svoje pozamašne investicije u Banci.

Kada je sličan zahtjev Vlada uputila Međunarodnom monetarnom fondu, dobila je odgovor da mora odmah uvesti prinudnu upravu Centralne banke.

Umjesto da uvede prinudnu upravu, Vlada Crne Gore se opredijelila za komercijalne kredite. Ovakav potez je Crnu Goru koštao milione jer je značajno povećao spoljni dug.

Prva banka je bila banka koja nije smjela propasti.

Ministarstvo finansija je u aprilu 2009. godine započelo razgovore o kreditnom aranžmanu sa Svjetskom bankom. Poput mnogih drugih država, usljed pada cijena nekretnina i stagnacije privrede, i Crna Gora se nosila sa posljedicama globalne krize. Kredit Svjetske banke je bio povoljniji od ostalih.

Prema izvještajima u posjedu mreže istraživačkih novinara Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP), Prva banka je prestavljala jednu od glavnih prepreka za sklapanje ovog aranžmana. Svjetska banka je jasno uslovila odobravanje bilo kakvih kredita – poboljšanjem stanja u Prvoj banci te povlačenjem Vladinih fondova.

Međunarodni monetarni fond (MMF) bio je voljan da razmotri sklapanje ugovora o stand-by aranžmanu. Međutim, tokom preliminarnih razgovora, MMF je odredio tri uvjeta. Jedan od njih je bilo dovođenje u red Prve banke, za koju je rečeno da ima manjak kapitala te da je nelikvidna.

U dopisu Igoru Lukšiću, direktor MMF-a za Evropu Marek Belka navodi da je potrebna “hitna i odlučna intervencija po pitanju Prve Banke.”

Između ostalog Belka je naveo da Vlada i Centralna banka trebaju “Preuzeti [Prvu banku], pripremiti je za prestruktuiranje i imenovati novu upravu koja ima besprijekornu reputaciju i integritet, značajno iskustvo u bankarstvu, te će biti nezavisna od sadašnjih vlasnika banke.”

Ovaj strogi preduslov možda je bio razlog što je dogovor propao. Vlasti Crne Gore su odlučile da ne uđu u aranžman.

Vlada je pokušala ući u aranžman sa Svjetskom bankom ali je ova organizacija odbila dati novac dok se stanje u Prvoj banci ne dovede u red.

“Efikasno tretiranje Prve banke predstavlja najvažniji i najhitriji izazov za nadležne organe u bankarskom sektoru”, navodi se u izvještaju Svjetske banke iz juna 2009. godine. “Ova banka je prestala da funkcioniše na nornalan način od jeseni 2008. godine. Ona nije u mogućnosti da izvrši obaveze prema mnogim deponentima.”

Banka je prikazala gubitak u poslovanju od oko 24,2 miliona eura u 2008. godini, koji je najveći u sistemu. Uprava Prve banke je smijenjena u decembru 2008. godine.

Tim Svjetske banke je preporučio da Centralna banka odmah imenuje privremenog upravnika za Prvu banku, da se eksterna revizija završi čim prije, te da nadležni organi što prije formulišu jasnu strategiju za postupanje prema banci.

“Ovo je od izuzetnog značaja radi vraćanja povjerenja javnosti u bankarski sektor, radi zaštite interesa države i smanjenja ‘zaraznog efekta’,” navodi se u izvještaju iz juna 2009. godine.

Tim Svjetske banke je boravio u Crnoj Gori tokom jula 2009. godine. U dopisu iz septembra navode: “Opipljiv progres u rješavanju problema Prve banke predstavlja ključnu predradnju za dobijanje Zajma.”

Misija je identifikovala sljedeće pravce djelovanja: dokapitalizaciju od akcionara, odnosno novih investitora, nacionalizaciju i sprovođenje vremenski ograničenog plana rješavanja stanja u Banci ili sprovođenje privremene uprave. Određen je rok do kraja decembra 2009. godine.

Svjetska banka je iznova upozorila da se Banka oslanja na depozite državnih institucija, u iznosu od oko 98 miliona eura (što je oko 31 posto ukupnih depozita) kako bi održala čak i minimalni nivo likvidnosti.

“S obzirom na vlasničku strukturu banke, Vlada treba ponovo da razmotri umjesnost tih depozita, koji bi se mogli tumačiti kao dodatna državna podrška preko neizmirenog kredita od 22 miliona eura koje je banka dobila od Ministarstva finansija”, navodi se u izvještaju.

Uprava Prve banke je rekla predstavnicima Svjetske banke da očekuju da će Banka biti u mogućnosti da značajno popravi svoju likvidnost u drugoj polovini 2009. godine, kao rezultat, između ostalog, “dobijanja očekivanih 100 miliona eura od privatizacije Elektroprivrede Crne Gore”.

Tim Svjetske banke je izrazio mišljenje da će ta mjera popraviti likvidnost samo privremeno, jer se njome ne rješavaju “dublji problemi kvaliteta aktive i korporativnog upravljanja u banci”.

Svjetska banka je od Vlade zatražila da izda naređenje svim državnim institucijama, među koje spadaju firme kao i neprofitne organizacije pod državnom kontrolom, da ne povećavaju depozite u Prvoj banci.

U julu, kada je tim Svjetske banke boravio u Crnoj Gori, Vlada je na računu Prve banke imala depozit u iznosu od 5,3 miliona eura. U augustu je depozit porastao na 15,6 miliona eura, u oktobru na 20,6 miliona eura te na 22 miliona eura u novembru. Vrijednost depozita konačno je spala na 18 miliona eura u decembru.

Svjetska banka je, također, ukazala na problem sukoba interesa između Banke i Vlade.

“Očekujemo da će se nadležni organi prije početka pregovora pozabaviti imanentnim sukobom interesa između vlasničke strukture Prve banke i finansijske zavisnosti ove banke o državnim organima, tako što će usvojiti plan sa određenim rokom za povlačenjem državnih depozita”, navodi se 18. marta 2010. godine u dopisu Jane Armitage, direktorice i regionalnog koordinatora Svjetske banke za Jugoistočnu Evropu i Centralnu Aziju.

U dopisu od 20. maja 2011. godine Jan-Peter Olters, direktor Ureda Svjetske banke u Crnoj Gori, navodi da: “Povrh očitih problema Prve banke zbog manjka kapitala, misiju i dalje duboko zabrinjava veličina direktne i indirektne izloženosti države spram Prve banke, koja je 31. marta 2010. godine iznosila otprilike 139 miliona eura.”

Olters navodi da je “misija razočarana jer se čini da i pored ponovljenih savjeta ništa nije poduzeto kako bi se smanjila izloženost države spram Prve banke, štaviše, ona je značajno i povećana u periodu od jula 2009. godine, kada je o tome razgovarano”.

Vlada je, međutim, na temelju obećanja konačno nagovorila Svjetsku banku da popusti. Početkom jula je saopšteno da je u periodu od tri mjeseca Vlada povukla 10 miliona eura depozita u Prvoj banci te da će narednih godinu dana postepeno povući preostalih 17 miliona eura. Vlada Crne Gore je na računima komercijalnih banaka u tom trenutku držala 25 miliona eura.

Ugovor o kreditnoj podršci sa Svjetskom bankom konačno je potpisan krajem septembra 2011. godine, nešto više od dvije godine od početka razgovora.

Tokom tog perioda spoljni dug Crne Gore se skoro utrostručio – sa 59,1 na 553 miliona eura, namijenjenih za razvojnu podršku. Uvjeti su bili pogodni: grejs period od pet godina, ali i povećanje sa 553 miliona eura na 1,2 milijarde eura. Vlada se zaduživala kod komercijalnih banaka po jako nepovoljnijim uvjetima.

Nije poznato kakvo je trenutno stanje Prve banke. Revizorski izvještaji za 2008. i 2010. godinu nikad nisu objavljeni. Od revizorskog izvještaja za 2009. godinu objavljeno je tek devet stranica.

Glasnogovornica Svjetske banke je izjavila da je zadovoljna napretkom Crne Gore.

« « Platili Madonnu, obmanuli Crnogorce | Kreditna podrška: Kako su građani Crne Gore zaštitili investiciju prve familije? » »

Trackback URI | Comments RSS


Postavi komentar