Šta se krije iza statistike pravosnažnih presuda za korupciju

korupcijaGotovo svakodnevno crnogorski zvaničnici se tokom diplomatskih posjeta ili propitivanja iz Brisela pohvale učinkom pravosuđa u borbi protiv korupcije, odnosno procesuiranjem i kažnjavanjem onih što zloupotrebljavaju ovlašćenja zarad lične koristi.

Kao odgovor na zahtjev Evropske komisije da utvrde bilans uspjeha istraga, sudskih gonjenja i optužbi, što je jedan od sedam prioriteta za pristupanje EU, oni nude statistiku.

U izvještaju Nacionalne komisije za suzbijanje korupcije za prošlu godinu tako piše da su „izvršioci krivičnih djela iz oblasti korupcije najvjećim djelom direktori i odgovorna lica u privrednim društvima, bankarski službenici, službenici i namještenici Uprave za nekretnine, državne uprave, nosioci pravosudne funkcije, poreski i policijski službenici ….”

Kako je Tripartitna komisija, koja servisira Nacionalnu podacima o postupcima za korupciju, došla do ovakvih zaključaka malo je čudno jer činjenice iz sudskih presuda govore da su osuđeni funkcioneri sa dna državne lestvice. Ili građani koji, da bi izbjegli kazne za sitan šverc ili saobraćajne prekršaje, sa pet do 50 eura podmićuju policajce i carinike, siromašne jednako kao i oni.

Slobodan pristup informacijamaSlobodan pristup informacijamaIz analize 155 prvostepenih postupaka za krivična djela sa elementima korupcije koji su vođeni u 10 osnovnih i dva viša suda, kao i 36 drugostepenih presuda od 2006-2010., koju je sakupio MANS na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, proizilazi da su podaci Tripartitne komisije falsifikovani.

Prvo, sudovi fiktivno povećavaju podatke koje dostavljaju Tripartitnoj komisiji, brojanjem i predmeta koji se odnose na druga krivična djela, kao što su nezakonit ribolov ili nasilje u porodici. Dvije trećine slučajeva koje su dostavili MANS-u kao koruptivne ticalo se utaje poreza i drugih dadžbina i bagatelnih krivičnih djela. Upravo u tim postupcima su najčešće donošene osuđujuće presude, što uljepšava statistističke podatke o rezultatima u borbi protiv korupcije.

Ugledni, a osuđeni

Iako je najveća zaprjećena kazna i do 12 godina zatvora, takvih slučajeva prethodne četiri godine, po sudskoj statistici, nema. U tri četvrtine presuda osnovnih sudova pale su uslovne kazne, dok su se viši sudovi radije  opredeljivali za zatvorske  pa su one izrečene u 90 odsto slučajeva – mahom primanja  mita.

Uslovno su osuđivani i rijetki javni funkcioneri. Takav je i slučaj protiv bivšeg potpredsjednika SO Šavnik,koji je zbog zloupotrebe službenog položaja i štete opštini od 14,3 hiljada eura, od koje je ona u međuvremenu odustala, osuđen na šest mjeseci zatvora, dvije godine uslovno. Zanimljivo je to što u obrazloženju presude piše da se bivši funkcioner ne može obavezati na njeno plaćanje kad to opština od njega nije tražila.To je bila olakšavajuća okolnost, kao i činjenica, kako se navodi, to što je „ugledna osoba“, odnosno predsjednik opštine.

Korupcija porasla od Tripartitne komisije

Od formiranja specijalizovanih odjeljenja u višim sudovima i uspostavljanja obaveze sudova da evidenciju dostavljaju Tripartitnoj komisiji, povećan je broj postupaka za krivična djela sa elementima korupcije, posebno za primanje mita.

“Pritisak EU postoji u smislu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali oni koji su zaduženi za monitoring znaju bolje nego mi koji ovdje živimo da su navodne istrage i hapšenja obično foliranje i da u Crnoj Gori ništa nije načeto!”

Tako tvrdi advokat Labud Šljukić koji zastupa jednog od optuženih u već zaboravljenoj velikoj korupcionaškoj aferi Luka Bar, kada je po prvi put u Crnoj Gori uhapšen direktor i visoki funkcioner vladajuće DPS.

Iako se špekulisalo da se Miodrag Gvozdenović zamjerio šefovima pa je tako postao meta, njegova i krivica njegovih saradnika ni pet godina nakon njegovog hapšenja nije utvrđena.

Istraga za pronevjeru kompanijih para i utaju poreza državi od preko milion eura počela je 2006. U međuvremenu je odmaklo i suđenje, ali će 12.septembra postupak ponovo krenuti ispočetka jer sudija Višeg suda u Podgorici Slavka Vukčević, koja je vodila proces, otišla u notare. Toliko o efikasnosti borbe protiv korupcije.

Šljukić vjeruje da će ishod biti veliki trošak po državni budžet za neosnovano hapšenje 20-ak otpuženih, odnosno najmanje 1,5 miliona eura.

Da li je istraga protiv Gvozdenovića bila nečiji revanšizam, i zašto su pali takozvani veliki slučajevi protiv direktora Montenegroeirlainza Zorana Đurišića i u predmetu Inpek, gdje je izrečena minorna kazna, znaju samo vrhovni tužilac, predsjednica Vrhovnog suda i šef policije Ranka Čarapić, Vesna Medenica i Veselin Veljović. Takođe, ne zna se ni šta je sa predmetom direktora Uprave šuma i njegovih saradnika koji su takođe spektakularno uhapšeni. Dok sumnja da su zloupotrebili ovlašćenja i podelili kredite za stanove, što radi makar 50 odsto državnih firmi i organa, lebdi nad Radošem Šućurem i ostalima spisi sakupljaju prašinu u fijokama Ranke Čarapić koja čeka nova i nova „vještačenje” za konačnu odluku.

Tek, ispostavilo se da je najsigurnije da se u borbi protiv korupcije držati se direktora škola, lugara, vlasnika privatnih radnjica, nezaposlenih….

Kad vještaci presuđuju

Iako bi sudije morale znati koje radnje se smatraju krivičnim djelom, neki primjeri pokazuju da su i veštaci rješavali pravna pitanja i na taj način maltene donosili oslobađajuće presude.Tako je Osnovni sud u Pljevljima oslobodio direktora JKP ”Vodovod” koga je tužilaštvo teretilo da je oštetio budžet za 85.846,66 eura. U presudi se navodi da je optuženi oslobođen za zloupotrebu službenog položaja jer njegove radnje ne predstavljaju krivično djelo, već prekršaj. Sud ovakav zaključak temelji na nalazu i mišljenju vještaka finansijske struke koji je ”istakao da je to po zakonu prekršaj i da je sankcionisan isključivo novčanom kaznom, kako za preduzeće, tako i za odgovorno lice u preduzeću”.

SUD

Rožaje

Pljevlja

Žabljak

Žabljak

Bijelo Polje

Kazna

6

mjeseci zatvora

4

mjeseci zatvora

15

mjeseci zatvora

ili

3 godine uslovno

6

mjeseci zatvora

ili

2 godine uslovno

6

mjeseci zatvora

ili

2 godine uslovno

Zanimanje osuđenog

direktor firme

mašinski tehničar u TE Pljevlja

Predsjednik SO Žabljak

predsjednik SO Šavnik

lugar

Osuđivan

ne

ne

ne

ne

da

Šteta po budžet

34,446 €

sud nije utvrdio štetu po državni budžet

18,200 €

14,316 €

532 €

Trajanje postupka

16 mjeseci

9 mjeseci

8 mjeseci

34 mjeseci

10 mjeseci

Dodatne informacije

Prodao poslovni prostor i zadrzao novac

Osuđen zbog cistijerne mazuta

Nezakoniti ugovori o korišćenju građevinskog zemljišta

Nezakonito odobrio stambeni kredit

Naplatio manju taksu za šumu

Osuđujuće presude osnovnih sudova za zloupotrebu službenog položaja

Viši sudovi specijalizovani za mito

Podaci iz pravosnažnih presuda pokazuju da su one u višim sudovima izricane uglavnom zbog davanja i primanja mita, a da su osnovni kažnjavali privrednike za zloupotrebu službenog položaja. Takođe, niža sudska instanca se zatim bavila krivicom lokalnih javnih fukcionera, dok su pred višim sudovima odgovarali vozači, penzioneri, direktori škola.

Zanimljivo je da je za podmićivanje većina optužnica podnešena 2009. i 2010., a gro presuda donijet 2009., nakon izmjena Zakona o sudovima kojim je nadležnost za ova krivična djela data višim sudovima i uvođenja obavezne statističke evidencije slučajeva korupcije u Tripartitnoj komisiji.

Mogao bi se izvući pogrešan zaključak da je veći broj presuda za primanje i davanje mita rezultat širenja ovlašćenja tužilaštva po pitanju mjera tajnog nadzora. Naime, tužilaštvo i policija su tražili, i od kraja avgusta 2010. imaju šira ovlašćenja za tajni nadzor, argumentujući to upravo nemogućnošću prikupljanja dokaza za primanje i davanje mita.

Međutim, podaci pokazuju da su viši sudovi donosili osuđujuće odluke u svim predmetima podmićivanja iako je samo jedna od njih bila djelimično zasnovana na dokazima prikupljenim mjerama tajnog nadzora. Čak i u tom slučaju, MTN je primjenjen prije izmjena zakona.

Vrhovna tužiteljka, koja poput političara spektakularno najavljuje hapšenja, ne izjašnjava se šta je sa javnom tajnom da dio ljekara Kliničkog centra prima novac u kovertama na očigled svjedoka.

“ Mislim da je većina tih predmeta za korupciju i organizovani kriminal smiješna. Moje uskustvo pokazuje da istražni organi ulaze u takozvane velike sjučajeve kroz sistem obračuna sa pojedinim ljudima, a iza toga stoje uglavnom politički motivi,” smatra Labud Šljukić.

Opis djela

Sud

Trajanje pritvora

Kazna

50 eura mita

Viši sud Bijelo Polje

2 mjeseca

7 mjeseci

50 eura mita

Viši sud Bijelo Polje

1 mjesec

7 mjeseci

5 eura mita

Viši sud Bijelo Polje

1 mjesec i 20 dana

6 mjeseci

10 eura mita

Viši sud Bijelo Polje

25 dana

4 mjeseca

15 eura mita

Viši sud Podgorica

8 dana

3 mjeseca

Kad sudije zaigraju ping-pong

Istraživanje MANS i „Pod lupom“ pokazalo je postojanje takozvanih „ping-pong“ predmeta, koji traju dugo i uzrokuju velike troškove, a često se završavaju zastarevanjem predmeta. Pošto se zakonska odredba koja tretira zloupotrebu službenog položaja poslednjih devet godina mijenjala četiri puta, dešavaju se situacije kao što je sljedeća:

Viši tužilac je 1999. podigao optužnicu protiv pet osoba zbog zloupotrebe službenog položaja i pomaganja.Tri i po godine kasnije Viši sud u Podgorici je presudio, ali je odluka pala na Vrhovnom sudu 2003.

Predmet je vraćen Višem sudu na ponovno suđenje, ali je u međuvremenu promjenjen Krivični zakoni pa su za zloupotrebe postali nadležni osnovni sudovi. Tako je Osnovni sud u Podgorici 2008. donio novu prvostepenu presudu, koja je godinu i tri mjeseca kasnije ukinuta rješenjem Višeg suda u Podgorici i predmet je vraćen na ponovno suđenje Osnovnom sudu.

Zatim je opet 2008. promjenjen KZ pa je za postupak postao nadležan Viši sud. I konačno, nakon 11 godina na pretresu 17. septembra 2010. godine pred tim sudom, tužilac je odustao od krivičnog gonjenja.

Da li su krivici ostali nekažnjeni i ko je odgovoran za potrošen novac iz sudskog budžeta? Uglavnom, svaka presuda je ovdje ušla u statistiku “uspjeha” Osnovnog, Višeg i Vrhovnog suda.

Mila RADULOVIĆ

« « Da li Crna Gora ima stečajnu mafiju | Miodrag Davidović po treći put među željezarcima » »

2 Komentara to “Šta se krije iza statistike pravosnažnih presuda za korupciju”


  1. Komentar od banjo — 15/08/2011 @ 15:11

    bravo za istrazivanje, ovako nesto nam je trebalo da pokazemo koliko zapravo govore istinu,


  2. Komentar od Carter Urutendy — 12/12/2011 @ 17:04

    Sve su te mreže jednako bitne, iako se čini da u odre


Trackback URI | Comments RSS


Postavi komentar