Profit pojedinaca zarobio Budvu

Datum:27/06/2011 | Kategorija: Procesuiranje korupcije LUPA

Budva 2011Stare stambene zgrade u zoni pored morske obale, od Starog grada do Zavale, zamijeniće kule i višespratnice. Umjesto porodičnih kuća i vrtova nići će kule i soliteri čiji su vlasnici poznata imena crnogorskog biznisa i politike.

Pod pritiskom moćnih investitora lokalna vlast je Budvi namijenila izgled Long Biča i Vankuvera.Tako će i biti ukoliko budvanska skupština bude usvojila Nacrt Izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana Budva-centar.

„Povećanje spratnosti, odnosno profit koji će time biti zaradjen, ne iznenađuje nakon što se pogleda lista takozvanih strateških investitora, koji su tokom proteklih godina pokupovali zemljište na atraktivnim lokacijama u centru Budve.Proces prostornog planiranja i izgradnje objekata odavno je zarobljen profitnim interesima nekoliko pojednica i njihovih familija,“ komentarisao je za „Pod lupom“ direktor urbanizma MANS-a Dejan Milovac.

Među investitorima lokalni moćnici

Budva kakva će biti (Benidrom, Španija)

Budva kakva će biti (Benidrom, Španija)

Najznačajniji investitori, vlasnici zemljišta u zahvatu DUP-a Budva –centar, prethodno su pokupovali atraktivne parcele podižući milionske kredite kod banaka, tako da, kako je „Pod lupom“ utvrdila uvidom u katastar, gotovo svaka vrijedna lokacija u Budvi ima milionske hipoteke.

Na potezu Sajma svoj pronašao je podgorički biznismen Jovan Popović, vlasnik firme Fab live.

U zoni pored Slovenske plaže, u kojoj je gradnja stanova bila zabranjena, on podiže apartmansko-poslovni kompleks „Tre Canne“, tri staklene građevine sa 275 stanova za tržište. Popoviću je ucrtana kula od 11 etaža sa dvije zgrade od pet spratova, a građevinsku dozvolu za gradnju izdalo je Ministarstvo održivog razvoja sa spratnošću koja je u međuvremenu duplirana.

Parcele firme Fab live doo., opterećene su hipotekom CKB banke od preko 6 miliona eura.

Na lokacijama koje su u vlasništvu Bora Lazovića, šefa budvanskog DPS, ucrtane su tri kule. Tako je u blizini gradske luke, na njegovom zemljištu predviđen soliter od 24 sprata.

„Tu sam parcelu kupio još 1984. godine, i od tada čekam da se valorizuje na pravi način. Postoji plan za gradnju, ali tu nema ništa sporno,” izjavio je nedavno za „Dan” Lazović.

U neposrednoj blizini, na lokaciji Dječjeg vrtića, koja se i dalje vodi na državu, ucrtan je drugi soliter sa 23 sprata.

Prethodnim rješenjima tu su bile planirane desetospratne kule, pa su Lazović i drugi vlasnik solitera na placu dječjeg vrtića, uz saglasnost ministra Predraga Sekulića uvećali građevine za 13 spratova!

Mogren HillLazović ima svoje, poslovne interese i na drugom kraju Slovenske plaže gdje je na lokaciji Lugovi, na kojoj se nalazi stadion fudbalskog kluba Mogren, čiji je on predsjednik, ucrtana kula sa 11 spratova u paru sa drugom u malom parku ispred hotela Park. Obje na zemljištu koje se u katastru nepokretnosti vodi na firmu Nova Star Investment (NSI) CG DOO, u kojoj FK Mogren ima suvlasništvo od 5 odsto. Zemljišne transakcije između NSI i FK Mogren predmet su istrage Vrhovnog državnog tužilaštva.

Na parceli pored hotela Mogren, koju funkcioner SDP i direktor JP Morsko dobro, Rajko Barović dijeli sa dvojicom partnera čija su imena nepoznata javnosti i firmom MCC inžinjering, ucrtana je zgrada od 10 etaža, pokazuju podaci katastra i DUP-A.

Ista spratnost nastavlja se i na dijelu zgrade čiji su formalni vlasnici budvanska pekara Orbis, Slobodana Vujovića i Montenegrobanka. Desetostruko je povećana i spratnost poslovnog prostora koji pripada beogradskom JAT-u.

Ovaj poslovni blok visoke spratnosti pravi je betonski zid u srcu grada, nadomak drevnih bedema Starog grada i čitav je pod hipotekom Hypo Alpe Adria banke.

Između Avale i Mogrena Knežević gradi “Mogren Garden”


MogrenGardenJedan od vodećih investitora u Budvi je Atlas grupa, kompanija Duška Kneževića i partnera, u čijem su vlasništvu tri ključne lokacije u zaleđu poznate plaže Mogren, u centru grada i na prostoru Jadranskog sajma, a što se navodi i na  sajtu te kompanije.
Na 6.174 kvadrata, na stijenju između hotela Avale i plaže Mogren,u zoni Morskog dobra gdje je gradnja zabranjena, smješten je turistički kompleks „Mogren garden“. U sklopu tog vrta od betona, neposredno uz plažu, predviđena je gradnja kule sa 11 etaža i 15-ak vila raspoređenih po obodu litice, te manja privatna marina.   Izmjenama DUP-a Atlasove šestospratne vile uvećane su za još dva- tri tri sprata.

Parcela je pod hipotekom Pireus banke od 8 miliona eura.
„Atlas grupa“ i na Trgu Republike posjeduje dvospratnu zgradu,koja će nići u devetospratnicu, dok je na lokaciji Jadranskog sajma predviđena  gradnja dvije višespratnice od 11 etaža. Obije sui opterećene hipotekom grčke Pireus banke na milionske iznose.

Zaduženi milionskim hipotekama

I cijelo turističko naselje Slovenska plaža preoblikovano je u blokove zgrada visoke spratnosti. Na bazenu Rondo planiran je ovalni toranj od 12 spratova.

Povećana je i spratnost zgrade Zeta film, nekadašnjeg preduzeća za distribuciju filmova koje je Opština ranije prodala. U Centralnom registru Privrednog suda kao njegovi vlasniciupisani su bliski rodjaci kontroverznog biznismena Branislava Mićunovića.

Zgrada se, sa sadašnje dvije, planom kaskadno podiže do 10 etaža.

Urbanizovan je i gradski trg. Budva je vjerovatno jedini grad na svijetu u kome je vlast stambenim zgradama i garažom zazidala gradski Trg.

Jedan od značajnijih investitora je i Panto Vučurović, vlasnik C-Vračara iz Herceg Novog. Na lokaciji Panto marketa, u centru Budve, ucrtana je kula od 11 spratova, pokazuju podaci Uprave za nekretnine i DUP-a.Pacela je opterećna hipotekom CKB od 3,2 miliona eura.

BenidormPreko firme Uniprom iz Nikšića, Vučurović ima udjela i u kompleksu koji je ucrtan na zelenoj površini pored zgrade Pošte, zvanoj Velja voda, na zemljištu koje se u katastru nepokretnosti vodi na Montenegro banku ad Podgorica, Opštinu i rusku firmu „Velja voda lux“ iz Tivta.

Biser među građevinama DUP-a Budva-centar predstavlja svakako i zgrada ucrtana na lokaciji budvanske pijace i tržnog centra u vlasništvu firme Megapromet, Miodraga Mitrovića, poslovnog partnera opštine.

Na mjestu zelene gradske pijace predviđen je blok od 9 do 12 etaža. Parcela je pod zabranom otuđivanja po zaduženju Atlas mont banke u iznosu od 4 miliona eura.

U blizini tržnog centra stambeni blok obezbijedila je najbliža rodbina bivšeg ministra uređenja prostora, Branimira Gvozdenovića. Na parceli čiji je vlasnik firma Planet,čiji je jedan od osnivača njegov pašenog Ljubiša Šestović, na mjestu male kamene kuće obrasle mediteranskim zelenilom ucrtana je zgrada sa 8 spratova. Parcela veličine 1.260 kvadrata ima teret zabrane otuđivanja i hipoteku Hipo Alpe Adria banke u iznosu od 790.000 eura.

Ministarstvo: DUP se mijenja zbog nekih vlasnika

„ Zbog imovinsko-pravnih odnosa i rješenja pojedinih saobraćajnica onemogućeno je da pojedini vlasnici na adekvatan način realizuju svoju imovinu pa se pristupilo  izmjenama, koje kao takve ne moraju biti i usvojene,“ objasnila je za „Pod lupom“ Ivana Bulatović, šefica kabineta ministra za održivi razvoj Predraga Sekulića.
Ona tvrdi da je Nacrt izmjena DUP-a , na koji je ministarstvo  samo „dalo mišljenje a ne saglasnost“, u skladu sa njegovim planskim dokumentima. „ I po do sada važećem planu teoretski je  bilo moguće graditi objekte spratnosti P + 23 ili više! „ objašnjava ona.
Na pitanje kako se rješenja iz novog plan uklapaju u zvaničnu politiku ministarstva da smanji stambenu izgradnju u korist hotela, ona je u pisanom odgovoru navela da  se  „ovim izmjenama  ne određuje osnovni sadržaj već se otklanjaju problemi nastali u implementaciji  Plana iz 2008.“

Profesor Ralević pod lupom tužioca

Tvorci DUP-a centar, a zatim i njegovih izmjena, nijesu vodili računa o tome da Prostorni plan Crne Gore izričito zabranjuje razaranje identiteta gradskih naselja. SO Budva je prije tri godine usvojila taj dokument,koji je tipičan primjer plana koji se radi za poznate investitore, odnosno svojevrsna lista želja vlasnika atraktivnih lokacija, pripadnika crnogorske političke elite i njima bliskih tajkuna i novobogataša iz privrednog i kriminalnog miljea.

DUP Budva je trebalo da važi do 2013.ali je odlučeno da se promjeni pa se od predloga za izmjenama na nekoliko lokacija prešlo na prekrajanje gotovo cijelog plana.

Izrada izmjenjenog, kao i osnovnog plana, povjerena je Ahitektonskom fakultetu u Beogradu, odnosno profesoru Miodragu Raleviću. On je, prema saznanjima „Pod lupom“ predmet interesovanja kotorskog tužioca jer je više Budvana podnijelo krivične prijave protiv njega zbog ucrtavanja spratova nakon javne rasprave.

„Pod lupom“ su poslale meil beogradskom profesoru interesujući se za komentar njihovih sumnji za njegovu navodno korupciju ali on nije odgovorio na pitanja.

Javni interes zbog privilegovanih

„Rješenja u sadašnjoj verziji plana “Budva-centar”, a naročita ona koja se tek predlažu izmjenama plana, u potpunoj su suprotnosti sa onim što je makar zvanična politika Vlade kada je u pitanju valorizacija prostora na crnogorskom primorju. Izgradnja stanova za tržište nasuprot izgradnji turističkih kapaciteta nije izbor koji je teško napraviti kada je u pitanju ekonomski benefit za lokalnu zajednicu. Nažalost, svjedoci smo da to nije bio slučaj i sa Budvom, bolje rečeno ekipom koja upravlja gradom,” rekao je direktor za urbanizam MANS Dejan Milovac.
Ovaj plan nažalost predstavlja samo još jedan dokaz da je javni interes uvijek bio prva kolateralna žrtva megalomanskih projekata od kojih će koristi imati samo privilegovani i da se prostor u Budvi i dalje smatra robom koju odmah treba potrošiti i jednokratno maksimalno iskoristi. Ideja o održivom razvoju je lokalnim vlastima bliska taman toliko koliko i ideja o sprovođenju zakona i propisa,” izjavio je Milovac koji smatra razočaravajućim što i “nova uprava” Budve nije ništa naučila iz slučaja Zavala.

Mediteranska Budva preoblikovana je po ugledu na Vankuver.

„Model Grad kula ima za cilj unošenje iskustava drugih savremenih svjetskih turističkih gradova (Vankuver, Long Bič,…) kod kojih gradnja ide u visinu u obliku „kula“ čime dolazi do oslobađanja i povećanja otvorenih prostora, pogotovu prostora uz morsku obalu…“, navodi se u obrazloženju DUP-a.

Ako resorno ministarstvo ostane pri saglasnosti koju je već dalo na izmjene, biće omogućena legalizacija u međuvremenu bespravno podignutih objekata, kao i onih za koje su građevinske dozvole izdate suprotno planu i čije je poništenje zatražila republička urbanistička inspekcija.

Dokument je trenutno kod Arhitektonskog fakulteta u Beogradu kako bi njegov autor razmotrio primjedbe Budvana.

Branka PLAMENAC

(www.podlupom.info)

Izmedju Avale i Mogrena

Knežević gradi „Mogren garden“

Jedan od vodećih investitora u Budvi je Atlas grupa, kompanija Duška Kneževića i partnera, u čijem su vlasništvu tri ključne lokacije u zaleđu poznate plaže Mogren, u centru grada i na prostoru Jadranskog sajma, a što se navodi i na  sajtu te kompanije.

Na 6.174 kvadrata, na stijenju između hotela Avale i plaže Mogren,u zoni Morskog dobra gdje je gradnja zabranjena, smješten je turistički kompleks „Mogren garden“. U sklopu tog vrta od betona, neposredno uz plažu, predviđena je gradnja kule sa 11 etaža i 15-ak vila raspoređenih po obodu litice, te manja privatna marina.   Izmjenama DUP-a Atlasove šestospratne vile uvećane su za još dva- tri tri sprata.

Parcela je pod hipotekom Pireus banke od 8 miliona eura.

„Atlas grupa“ i na Trgu Republike posjeduje dvospratnu zgradu,koja će nići u devetospratnicu, dok je na lokaciji Jadranskog sajma predviđena  gradnja dvije višespratnice od 11 etaža. Obije sui opterećene hipotekom grčke Pireus banke na milionske iznose.

« « Dok je prijestonica ekonomski propadala direktori firmi se peli ka vrhu | Da li se u Crnoj Gori zloupotrebljavaju koncesije » »

2 Komentara to “Profit pojedinaca zarobio Budvu”


  1. Komentar od Masa — 29/06/2011 @ 10:04

    NEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEE!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
    Ovome se mora suprotstaviti


  2. Komentar od Neko Daleko — 24/07/2011 @ 12:42

    Da se suprostavi???? Ne budi lud! Atlas grupa ne krije svoju “uspjesnost” jos se hvali, ovi drugi barem podmuklo cute. Sa druge strane ljudi (stoka) misi da CE BITI BOLJE – a to pricaju jos od ’90tih. AKO, neka grade “od tudjeg dobra ne moze da ti bude lose, a od tudjeg loseg moze samo da bi bude lose”. Mada ja ne vidim u ovome dobro. Evropski gradovi se trude da imaju sto vise zelenila a oni se trude da ima sto vise betona. Moja pitanja su: Gdje je infrastruktura za sve ovo? Od cega ce grad da “dise”, mislim na zelene povrsine? Da li ce radnici imati svoja prava, ili ce kao ja da rade u Atlas grupi 1.5 godinu a da prijave samo 2 mjeseca? ……?


Trackback URI | Comments RSS


Postavi komentar