Dok je prijestonica ekonomski propadala direktori firmi se peli ka vrhu

Datum:20/06/2011 | Kategorija: Procesuiranje korupcije LUPA

Aleksandar BogdanovicPodgorica – Nekadašnji brendovi cetinjske privrede, „Obodovi” frižideri i „Košutina” obuća , već godinama se umjesto u blistavim izlozima prodavnica mogu još vidjeti u ponekoj memljivoj kući ili prašnjavom magacinu…O njihovim redizajniranim i u korak sa novim tehnologijima nasljednicima, više ne sanjaju ni Cetinjani koji su u halama te dvije fabrike zarađivali hlijeb, ali ni Vlada koja je tom gradu, kako obećava, pripremila kulturni bum.

„Cetinje-grad kulture 2010-2013.” formalni je slogan Ministarstva kulture pod kojim ono namjerava da sa 20-ak miliona eura vrati stari sjaj crnogorskoj prijestonici. Planove imaju još nekoliko vladinih resora, te Senat prijestonice, ali se oni uglavnom, uz još nekoliko stotina hiljada eura ili više, svode na isto – rekonstrukcija zgrada, vodovoda, preseljenje državnih institucija iz glavnog grada, organizovanje okruglih stolova…Na pitanja „Pod lupom“ o tome šta će učiniti kako bi se Cetinje ekonomski oporavilo jedino je iz lokalne uprave stigao odgovor koji sadrži podatak o „investicionoj destinaciji“.

Priča o „Obodu” i skuvanoj žabi

Status Cetinja je prethodnih godina uglavnom bio u simboličkoj ravni, jer vladajuće strukture nijesu željele da ekonomski  prosperitet ovog grada bude srazmjeran njegovom značaju kao istorijskog središta crnogorskog naroda.

Ono je tako postalo svojevrstan fenomen, jer njegovi žitelji imaju jedinstvenu priliku da se svakog jutra okupljaju na raskrsnici sa koje kreću na posao: u pravcu Podgorice, ili Budve. Oni, u svom gradu nemaju posla, jer cetinjska privreda odavno više ne postoji.

Silaznom putanjom Cetinje je krenulo pred kraj 80-ih. “Na vlast dolaze mali, nesposobni partijski aparatčici, a grad se nastoji držati pod neprestanim strogim partijsko-policijskim nadzorom”, kaže jedan od najaktivnijih učesnika tadašnjih zbivanja na Cetinju, koji je postavio i retoričko pitanje, na koje je sam odgovorio:”Ko u tom trenutku razmišlja o privredi, o gradskim preduzećima? Važno je bilo zauzeti Dubrovnik.”

Dok se izvan granica Crne Gore, ratom “borilo” za mir, domaća ekonomija se borila za dah.

Priča o EI Obod podsjeća na priču o skuvanoj žabi. Ni ona, pošto je stavljena u hladnu vodu koja je naknadno postepeno zagrevana, nije shvatila da joj neko radi o glavi.

Radnici su ostali bez posla, ali su zato oni, koji su u različitim periodima rukovodili cetinjskim firmama, do danas dospjeli na važne položaje.

Jedan od mnoštva diSenat prijestonice-fotorektora Oboda, Momčilo Dapčević je ljeta ’92. rekao kako “ne vidi vrijeme koje bi moglo da spriječi Obod da bude solidna firma primjerena svjetskom tržištu”. Samo pola godine kasnije njegov nasljednik Branko Vujović koji je avanzovao do ministra ekonomije i direktora Agencije za nadzor osiguiranja, je utvrdio da je “vrijednost Obodove imovine toliko velika da je radnici ne mogu otkupiti akcijama”.

Nekadašnji direktor Trgoprometa, a potom ministar finansija i vicepremijer, sada predsjednik Senata Državne revizorske institucije, Miroslav Ivanišević je za vrijeme ministrovanja Obodovim radnicima obećao da vlada neće dozvoliti da firma nestane. On je imao, kako je zabilježeno, i emotivne izlive: “Mene, kao Cetinjanina, boli muka Obodovih radnika, muka njegovih porodica, muka radnika i gradjana Cetinja!”

Da li ga još boli nije bilo moguće provjeriti jer šef DRI ne odgovara na telefonske pozive „Pod lupom“.

Međutim, Branko Vujović i bivši gradonačelnik Cetinja Milovan Milo Janković za vrijeme čijeg mandata je, kako je objavio „Monitor”, kreditna zaduženost grada porasla sa pola na 2,5 miliona eura, u Senatu prijestonice prave plan preporoda grada. On podrazumjeva „vraćanje sjedišta“ Ustavnog suda, Parlamenta Crne Gore, Istorijskog instituta, Rektorata Univerziteta, nekoliko ministarstava….te okrugli sto …

„Mi smo samo savjetodavno tijelo,“ kaže predsjednik Senata na pitanje „Pod lupom” šta sada može da učini za Cetinje a nije bio u prilici kao gradonačelnik.

Janković priznaje da je Cetinje opština sa najviše nezaposlenih i kaže:“Mi smo insistirali iI predlagali da se prostorije novog Oboda daju privatnicima I otvore nova preduzeća, ali je država odlučila da gradu vrati status duhovnog i kulturnog centra“.

Za dug koji je ostavio bivši gradonačelnik kaže da „svaka uprava nastavalja gdje je stala prethodna, te da je i on naslijedio dugove za neisplaćene plate, doprinose, hipoteku nad Sportskim centrom od 1,2 miliona“.

Vujović za pronevjere čuo u medijima„Smatram da sam radio ono što su bile moje mogućnosti da se očuva proizvodnja i onda kada je bilo najteže. Koliko se može govoriti o objektivnoj odgovornosti, sada nakon toliko vremena, svi koji smo bili u Obodu i na Cetinju možemo preispitati svoj stav i odnos prema problemima Oboda”, odgovor je Branka Vujovića na pitanje – da li kao bivši direktor osjeća odgovornost zbog propasti „Oboda“.

“Kao direktor Agencije za prekstruktuiranje, nijesam učestvovao u njegovoj privatizaciji i prodaji imovine. Za Košutu je bilo interesovanja i nekoliko neuspjelih pokušaja aktiviranja proizvodnje. Sa poslednjim vlasnikom se vodi sudski spor o raskidu koji je pokrenuo Fond za razvoj, zbog nepoštovanja obaveza iz Ugovora. Neshvatljivo mi je koliko dugo traje spor,” rekao je Vujović.

Komentarišući optužbe da su direktori i sindikalci pokrali novac od prodaje akcija Vujović se pozvao na medijske informacije da je on utrošen za socijalne i stambene potrebe radnika“.

„Mislim da je bilo nejasnoća kod umanjenja kapitala zbog gubitaka iz poslovanja. Tada je bilo moguće smanjiti broj akcija ili njihovu vrijednost. Nije mi poznato da je neki nadležni državni organ utvrdio nepravilnosti”, objasnio je on.

Istorija propadanja

EI Obod, koji predstavlja simbol propasti cetinjske privrede, je zbog nedostatka repromaterijala prekinuo proizvodnju prije 11 godina. Radnici su zatim štrajkovali zbog neisplaćenih plata, odobren je kredit fabrici, onda su radnici opet protestvovali…

Tvrdili su i da imaju dokaze, među kojima i izvještaje finansijske policije, MUP-a i Privrednog suda da je 300.000 eura nezakonito podijeljeno. Optužili su direktore i kolege iz sindikata da su međusobno dijelili pare i poslovne prostore…

OBODPolicija je podnosila i krivične prijave protiv generalnog direktora Dragoljuba A. Špadijera zbog sumnje u nesavjesno poslovanje, pomoćnika generalnog direktora Sava Mrvaljevića i člana borda Ilije Domazetovića.za zloupotrebu službenog položaja. Šta je sa svim tim bilo nepoznanica je jer je tužilaštvo igonirsalo pitanja „Pod lupom“.

„Nije u nadležnosti Sindikata da otkriva takve postupke već državnih institucija, tako da mi nemamo podatke o tim slučajevima – ako ih je i bilo,” izjavila je za “Pod lupom” povjerenica USSCG Sandra Obradović.

Obod je dotučen novembra 2008. godine, kada je nakon propalog tendera za privatizaciju, proglašen stečaj.

“Cetinjska privreda je bila jedna od žrtava tranzicionog perioda u Crnoj Gori, prije svega što su tu bili instalirani veliki industrijski sistemi koji su bili u državnom vlasništvu i nisu mogli odgovoriti izazovima novih uslova na tržištu,“ objašnjeno je za „Pod lupom” u pisanom odgovoru iz Ministarstva ekonomije a isto objašnjenje imaju gradonačelnik Aleksandar Bogdanović i Branko Vujović.

„ Jedina šansa je bila u programu restrukturiranja koji je podrazumijevao između ostalog i značajno smanjenje broja radnika. Ali njega nije prihvatio sindikat sa istrajavanjem u zahtjevu: „radićemo svi ili niko. To je i bio razlog mog odlaska iz Oboda,” rezimirao je za “Pod lupom” Branko Vujović.

Fabrika, kako je naveo u odgovorima za „Pod lupom“ cetinjski gradonačelnik,sada raspolaže sa 130.000 kvadrata zemljišta i u većinskom je vlasništvu Vlade i državnih fondova.

Nijesmo zaboravili Cetinje

“Sve strukture države i društva imale su i imaju odgovoran odnos prema Prijestonici sa namjerom njene afirmacije na nacionalnom i regionalnom nivou,“ rekao je Aleksandar Bogdanović upitan kako komentariše višegodišnje političko manipulisanje prijestonicom nauštrb konkretne pomoći.

„Posvjećenost svih struktura da prijestonici vrate sjaj“ gradonačelnik argumentuje podacima o nizu projekata, medju kojima Marina Abramović Comunnity Center, izgradnju žičare Kotor-Lovćen-Cetinje… kojim bi se afirmisala ta kulturno-turistička destinacija, a napominje i da će se u narednom periodu “donijeti niz akata koji će je pozicionirati kao atraktivnu investicionu destinaciju koja će doprinijeti privrednom razvoju…

Prema njegovim podacima Vlada, Fond za zapošljavanje i Direkcija za mala i srednja preduzeća su od 2007.do 2009. uložili 9.000.000 eura u Prijestonicu, što je, kako on tvrdi, više nego što je dato Podgorici i Nikšiću.

Lepše je s kulturom

Među žrtvama tranzicije je i Industrija modne obuće Košuta, koja je 1996.ušla u stečaj a pet godina kasnije formirno je novo preduzeće Montenegro Modern Shoes AD, koje je zakupilo njene kapacitete, među kojima i poslovne prostore na atraktivnim lokacijama u Beogradu. Proizvodnja sa novim partnerom, italijanskom firmom MGPL je počela u jesen 2002., a već septembra 2004. bord direktora MMS zbog neispunjavanja ugovornih obaveza raskida ugovor.

Juna 2006. potpisan je kupoprodajni ugovor sa Miletom Brajkovićem koji je bio jedini kandidat na, gotovo pola godine produženom tenderu. On se obavezao da realizuje investicioni program od 150 hiljada eura i da zaposli 60 radnika. Firmi je odredjeno ime A.D. Košuta Nova, ali ni Brajović nije uspio da ispuni obaveze, pa je Vlada raskinula ugovor.

I najstariji crnogorski autoprevoznik “ Bojana” je, nakon više od 50 godina, prestalo sa radom 1. jula 1998., a krajem 2001. godine otišao u stečaj. Stečajni upravnik je ponudio imovinu na licitaciji po početnoj cijeni od 852.680 eura a poslije nekoliko bezuspješnih pokušaja ona je prodata za 500.000 DOO Lipa iz Cetinja.

Cetinjska privreda je prije 11 godina brojala 4.700 zapošljenih, kad je na teritoriji opštine živjelo oko 18.000 stanovnika. Prema podacima sa ovogodišnjeg popisa,sada u opštini živi 16,757 stanovnika, a po statistici Zavoda za zapošljavanje majska stopa nezaposlenosti je 18,41 odsto.

Vlada i lokalna administracija se sada nadaju u performansima Marine Abramovic i „jedinoj pravoj savremenoj umjetničkoj galeriji u Crnoj Gori“ koja će biti u prostorijama ugašenog Trgoprometa.Očekuju, kako su objasnili, i da će preseljenje državnih institucija povećati broj zapošljenih Cetinjana.

Do tada, pred cetinjskim Osnovnim sudom, kako je saopšteno “Pod lupom”, radna prava pokušava da zaštiti 35 bivših radnika- najviše (30) iz „Oboda“,dvoje “Košute” i tri iz „Trgoprometa“.

Esad KRCIĆ, Mila RADULOVIĆ

« « Za korupciju odgovarali optuženi za bagatelna krivična djela, „veće ribe“ oslobađane uz čudne argumente | Profit pojedinaca zarobio Budvu » »

Trackback URI | Comments RSS


Postavi komentar